Veterani 55. Graničnog bataljona – Prizren, ove godine u Vršcu, organizovali su tradicionalno okupljanje svojih pripadnika, šesti put po redu.
Graničari su najpre u Sabornom Hramu Svetog Oca Nikolaja upalili sveće i pomolili se za svoje poginule kolege, a potom im je upriličen prijem u Gradskoj ući gde ih je dočekao predsednik Skupštine Grada Vršca Milovan Vujičić.
„Vaše okupljanje u ovoj svečanoj sali Gradske kuće nije samo susret prijatelja i saboraca, već i snažna poruka svima nama o značaju vernosti, požrtvovanosti i ljubavi prema otadžbini. Grad Vršac je ponosan što može da bude domaćin ljudima koji su svojom službom, disciplinom i hrabrošću pisali stranice naše savremene istorije. Vi ste čuvali najosetljivije granice naše zemlje, u najtežim vremenima i najsurovijim uslovima, daleko od svojih domova i porodica. Karaule na Šar-planini i Prokletijama, koje ste vi branili, bile su simbol otpornosti i vernosti zakletvi datoj svojoj otadžbini. Danas, kada živimo u vremenu mira, vaša žrtva i vaša služba još više moraju dobiti na vrednosti jer nas one podsećaju da sloboda i bezbednost nisu date same po sebi, već da su plod truda, žrtve i odgovornosti heroja poput vas. Želim da znate da je Vršac vaš grad, grad koji vas poštuje i koji želi da sećanje na vaše delo ostane živo i prenese se na mlađe generacije. Vi ste deo našeg zajedničkog identiteta i tradicije“, poručio je Vujičić, u svom obraćanju pred više desetina veterana u Svečanoj sali Gradske kuće.

U ime pripadnika 55. graničnog bataljona – Prizren, Gradu Vršcu se zahvalio zastavnik Milan Marković Laka, koji je potom govorio o samoj, nekada veoma važnoj formaciji naše vojske.
Granični bataljon bio je jedna od jedinica Vojske Jugoslavije, stacioniran u Prizrenu jednom od najvažnijih gradova na jugu Kosova i Metohije, sa zadatkom da obezbeđuje južnu državnu granicu prema Albaniji i delu prema Makedoniji. Formiran je još u okviru sistema graničnih jedinica Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je posle Drugog svetskog rata, takođe imao izuzetan značaj u obezbeđivanju jugoslovenskih granica.
Osnovna misija jedinice bila je kontrola i zaštita granice, sprečavanje nelegalnih prelazaka i krijumčarenja, kao i očuvanje bezbednosti na južnim prilazima Kosovu i Metohiji. Kao i svi granični bataljoni, bio je potčinjen Graničnim jedinicama Vojske Jugoslavije, koje su imale dugu tradiciju i bile dobro organizovane u male karaule raspoređene duž čitave linije granice.

U Prizrenu, kao sedištu bataljona, nalazio se štab i komandni kadar, dok su karaule bile raspoređene u selima i planinskim predelima duž granice. Zbog konfiguracije terena — Šar-planine i Prokletija — uslovi za službu bili su izuzetno teški: oštre zime, velike nadmorske visine, izolovanost i često slaba infrastruktura. Tokom devedesetih godina, posebno u periodu rata na Kosovu 1998–1999, 55. granični bataljon je imao veoma važnu ulogu.
Jedinica je prva trpela udare naoružanih grupa sa teritorije Albanije, preko koje su ulazile jedinice i oružje za OVK. Posle povlačenja Vojske Jugoslavije sa Kosova i Metohije u junu 1999. godine, 55. granični bataljon je, kao i sve druge jedinice, napustio svoja položaje i bio reorganizovan u sastavu Vojske Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore.
Posle prijema usledila je dodela zahvalnica i poklona okupljenim veteranima, koji su potom ostatak dana proveli družeći se u našem gradu.













